Najnovije vijesti, na primjer, usporiti atlantski protok golf stream ili ledenog brijega, veličine St. Petersburga, koji je nedavno izbio iz Antarktike, snažno uznemiren znanstvenu zajednicu. Na isti način kao i šumski požari koji su zahvatili naš planet u 2020. godini, usporavanje golfstruma i taljenje arktičkih ledenjaka najvjerojatnije su posljedica klimatskih promjena. Trenutno zagrijavanje, unatoč činjenici da se temperatura na planeti više puta promijenila tijekom svoje povijesti, uzrokovane antropogenim aktivnostima, o čemu svjedoče rezultati brojnih znanstvenih istraživanja. S obzirom da se povećanje broja ekstremnih vremenskih događaja projiciraju mnogi klimatski modeli, znanstvenici i svjetski lideri moraju biti učinkovite mjere u borbi protiv učinaka klimatskih promjena. Zbog toga je međunarodni tim istraživača kombinirao napore za stvaranje "digitalnog twin". Modeliranje će pružiti informacijski sustav za ispitivanje scenarija s različitim opcijama za održivi razvoj.
Zašto je naš planet digitalni blizanci?
Utjecaj ljudske aktivnosti na koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi, kao i utjecaj na klimatski sustav dokumentiran je i objasnio velikim brojem znanstvenih publikacija. Zaključak da se antropogene emisije stakleničkih plinova trebaju biti oštro smanjenje u roku od nekoliko desetljeća - kako bi se izbjegla klimatska katastrofa - danas je znanstveni konsenzus.
Prema izvješću Ujedinjenih naroda (UN), u posljednjih 20 godina, ekstremni vremenski fenomeni postali su češći. Od 2000. do 2019. godine, 1,23 milijuna ljudi umrlo je kao rezultat 7348 većih katastrofa. Dvadeset godina prije toga, za usporedbu, 4212 prirodnih katastrofa odvijao je 1,19 milijuna. Ekstremni prirodni vremenski uvjeti koštaju 2,97 trilijuna dolara globalnih ekonomskih gubitaka u protekla dva desetljeća u usporedbi s 1,63 trilijuna dolara u dva desetljeća ranije.
Očekuje se da će te brojke rasti, potičući istraživače da razviju velike političke odluke u različitim zemljama. U sklopu plana za smanjenje emisija u atmosferu do 2050. godine, Europska unija je pokrenula inicijativu za inicijativu za odredište Zemlje. Uz njegovu pomoć, znanstvenici "prate i planiraju buduće ekstremne vremenske događaje i odgovor na njih", navodi se na nedavni izvještaj EU.
Želite uvijek biti svjesni najnovijih znanstvenih otkrića u području kozmologije, fizike i astronomije, pretplatite se na naš kanal za vijesti u telegramu, kako ne biste propustili ništa zanimljivo!
Istraživači iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Europska svemirska agencija (ESA) i Europska organizacija za meteorološke satelita (EUMETSAT) također surađuju u promicanju novog projekta. Programeri i klimatolozi čine sve svoje napore za stvaranje digitalnog blizanca zemlje.
Imajte na umu da to nije samo iznimno uzbudljivo poduzeće, već i vrlo ambiciozan projekt za znanstvenike koji žele postići rezultate u sljedećem desetljeću. Može se reći da je ovaj detaljan digitalizirani dvostruki model Zemlje razvijen kako bi se vidjelo da li će različite opcije za djelovanje biti učinkovite u borbi protiv klimatskih promjena prije primjene u stvarnom svijetu. Takvo modeliranje kao rezultat pomoći će svima bolje razumjeti probleme i ispraviti vjerojatne pogreške, a istodobno napraviti jasan plan uzastopnih akcija usmjerenih na suzbijanje ekstremnih klimatskih događaja i njihovih posljedica.
Pročitajte i: Što će svijet biti 2050. godine, ako ne zaustavite klimatske promjene?
Stvaranje točnog kopija Zemlje značajno će uštedjeti troškove projekata čije će aktivnosti biti nedjelotvorne. Klimatske promjene strategija, testirana i podešena na "dvostruku zemlju" će uštedjeti mnogo vremena, energije i resursa.
Prema Zurich Edition, moderne računala visokih performansi rade na složenim algoritmima sposobni su koristiti i obrađivati ogromne količine podataka. Programeri i programeri projekta Diphung Shinen trebali bi stvoriti potrebne algoritme i koristiti najbolje od oba svijeta za implementaciju blizanca. Prema planovima znanstvenika, ovaj proces će potrajati deset godina.
Zanimljivo je: globalna budućnost čovječanstva je mjesto gdje se krećemo?
Do 2025. godine, tim planira lansirati do pet digitalnih blizanaca. Tada će se podaci ovih simulacija kombinirati kako bi se stvorio "puni digitalni broj zemlje". Istraživači imaju li budućnost superračunala tamo, gdje će njegovi čvorovi moći raditi na obnovljivim izvorima energije, inače će proizvesti značajnu količinu CO2. Pa, čekat ćemo dobre vijesti!