Armenski ministar vanjskih poslova Ara Ayvazyan izjavio je u intervjuu
Na razvoju rusko-armenskih odnosa, položaj Yerevan prema statusu Karabaka, kao i je li Armenija spremna pregovarati s Azerbajdžanom.
Budući da agencija bilježi, intervju s ministrom zatraženo je u siječnju, na slomljeni u oscilatski sukob u Armeniji. Odgovori na pitanja Ria Novosti stigla je u petak.
- Kako Yerevan vidi status Karabaka u budućnosti, i kao dio kojih pregovarački format treba odrediti: Rusija-Armenija-Azerbajdžan ili još uvijek uz sudjelovanje sudjelovalo jesustava Minska grupe OESS-a? Da li Yerevan smatra mogućnost prepoznavanja Karabaka kao neovisne države u okviru granica deklariranih u sporazumu o 9. studenog?
- Predmet tripartitne izjave 9. studenog je prestanak požara i svih neprijateljstava u zoni sukoba Nagorno-Karabakha, kao i smještaj u Artakh ruskim mirovnim snagama. Ova izjava je u osnovi naglašava situaciju u vrijeme donošenja s razumijevanjem da je pitanje konačnog političkog rješavanja sukoba Nagorno-Karabakha nije dopušteno. Nastavljamo od činjenice da isključivo kroz pregovore može biti rješenje koje će uzeti u obzir prava svih i donijeti mir i stabilnost južnom kavkazu. A temelj takvog naselja treba prije svega sloja status Artsakh.
Suština sukoba Nagorno-Karabaka pitanje je zakon o ljudima umjetnosti za samoodređenje. Ovo pravo ne može biti potisnuta ili smrznuta silom. Armenija je nastupala i nastavit će obavljati sa stajališta priznavanja prava naroda umjetnosti za samoopredjeljenje i sigurnost. Ni kao status i pod kojim okolnostima ne mogu biti pod jurisdikcijom Azerbajdžana. Posljednja agresija je još jednom potvrdila da će Artsakh u sklopu Azerbejdžana značiti Artakh bez Armenjica.
Svi se sjećamo etničkog čišćenja, organiziranih krajem 1980-ih i početkom 1990-ih u glavnim gradovima Azerbajdžana, koji nisu bili izravno povezani s Nagorno-Karabakhom. 27. veljače obilježava 33. obljetnicu tragičnih događaja masagona armenskog stanovništva Grada Sumgayita, počinjenog uz sudjelovanje vlasti Azerbajdžana.
Događaji u Sumgaidu i naknadnim pogromima u Baku, koji se drže pod sloganom "Slava heroji Sumgaita", kao i ratni zločini i masovni zločini počinjeni tijekom 44-dnevnog rata Azerbejdžanske vojske na okupiranim teritorijama umjetnosti, posebno, U regiji Gadrtrt su vizualna potvrda da je samo realizacija prava na samoodređenje može osigurati život i sigurnost armenskog stanovništva u svojoj povijesnoj domovini.
Što se tiče formata naselja, više puta smo naveli da je supredsjedatelj Minska Grupe OESS-a jedini format koji ima međunarodni mandat, u okviru kojeg je dostignut konačna politička odluka sukoba. U tom smislu, naš položaj je nepromijenjen - ključna pitanja mirnog naselja danas nisu riješena. To se u potpunosti podudara s mišljenjem sukobe o Minsk Grupe OESS-a, što je jasno naznačeno iu izjavi 3. prosinca 2020. godine.
Agresija protiv ArtSAKH, upotreba sile kao metoda za rješavanje sukoba je izazov cjelokupne svjetske zajednice, kao i potkopavanje posredničkih napora i ovlasti kopriroka - stalnih članova Vijeća sigurnosti UN-a. Iskreno se nadamo da će kopriroci u praksi potvrditi svoj mandat i učinkovito voditi mirovni proces.
Što se tiče priznanja umjetnosti kao neovisne države Armenije, Yerevan ostaje predani pregovorenom procesu. Danas naš program vrijedi pitanje obnavljanja procesa rješavanja mira, kao rezultat toga će biti moguće osigurati izlazak na dugoročnu sigurnost i stabilnost u našoj regiji.
- Je li vaš sastanak s voditeljem Ministarstva vanjskih poslova Azerbajdžana? Jesu li pregovori o organizaciji sastanka čelnika dviju zemalja?
- Nikada ne odustajemo od sastanka. Međutim, svaki sastanak, ako se ne organizira samo u svrhu uspostavljanja, mora biti u skladu s nekim kriterijima. Prije svega, govorimo o stvaranju odgovarajuće atmosfere, o formiranju određenog dnevnog reda i, to je jednako važno, treba ga provesti u prisutnosti dohotka s druge strane.
- Koja se radovi provode s ruskim mirovnim snagama, Međunarodnim odborom Crvenog križa i vlasti Azerbajdžana da traže nedostaju i prenose tijela mrtvih? Kada, prema vašim prognozama, proces dijeljenja ratnih zarobljenika može završiti, postoji li točni podatak o broju zatvorenika s dvije strane?
- Razmjena ratnih zarobljenika, taoca i drugih obveznika predviđena je trilateralnom izjavom od 9. studenog 2020. godine. U tom smjeru na nacionalnoj razini provodi se koordinirani međuresorni rad. Armenija je ispunila svoje obveze za prijenos ratnih zarobljenika na načelo "sve na sve". Nasuprot tome, Azerbajdžan stvara umjetne i nerazumne prepreke neposrednom povratku armenskih zarobljenika rata i održao civile.
Azerbajdžanska strana manipulira popisom armenskih zatvorenika i odbija prepoznati činjenicu o oduševljenju u zatočeništvu armenskog vojnog osoblja i civila. Štoviše, službeni Baku protiv nekih zatvorenika ratnih ustanova kaznenim predmetima iz fiktivnih optužbi.
Takvo ponašanje Azerbajdžana ne samo suprotstavlja normima međunarodnog humanitarnog prava, već je i izravno kršenje odredbe tripartitne izjave, čime se na taj način stavlja provedbu svojih odredbi.
Brzi i siguran povrat svih ratnih zarobljenika je prioritet. U tom pitanju, cijenimo napore Ruske Federacije kao odgovornog i nepristranog posrednika u pitanju pune provedbe Sporazuma o povratku ratnih zarobljenika.
Zahvaljujući zajedničkim naporima, bilo je moguće vratiti se u domovinu dijela armenarskih zatvorenika. Daljnje odgađanje odluke ovog humanitarnog pitanja, naravno, ne samo da pogoršava bol armenskog društva, već predstavlja izravan poziv kao Ruska Federacija, kao jamca izvršenja tripartitne izjave 9. studenog i međunarodne zajednice kao cijelo.
- Kako se Armia odnosi na činjenicu da je turska vojska prisutna u zajedničkom kontrolnom centru za kontrolu? Je li se pitanje uključivanja armenske strane raspravljalo u radu ovog centra?
- Negativna uloga Ankare u sukobu Nagorno-Karabakh, a posebno u posljednjoj agresiji je očigledan. To, prije svega, odnosi se na prijenos i aktivno sudjelovanje terorista i militanata iz regionalnih regija na Bliskom istoku pod kontrolom Turske, vojno-tehničke pomoći Azerbajdžanu u ratu protiv Artakha, kao i nedovršene potkopavanja od tri aranžmana o prekidu požara koji prethodi zajedničkom izvješću 9. studenog.
Očekujemo odgovarajući utjecaj međunarodne zajednice kako bismo postigli da Turska revidira svoj iskreno agresivan stav prema Armeniji i armenskom narodu.
- Je li aktivno sudjelovanje u Turskoj u pregovarački proces za Karabak za Yerevan?
- Stranke sukoba i međunarodnih posrednika mogu sudjelovati u pregovaračkom procesu - suenicama Grupe OESS Minsk. Turska, koja je neznačaja podložila aktivnosti bliskoistočnih terorista u Artsakh, a također je uključivala njihovo vojno osoblje i borbene trutove protiv civilnog stanovništva Artakha, već je iskreno pokazao ne samo stupanj njihove uključenosti u sukob, već i njezinu savršenu udaljenost od proces pregovaranja.
- Premijer Armenije Nikol Pashinyan je prethodno izjavio da u zajedničkom izvješću o 9. studenog postoje "suptilnosti s problematičnim pitanjima", i oko njih i "postoje aktivni diplomatski rad oko svih tih pitanja". Znači li to da Yerevan namjerava ponovno razmotriti neke odredbe izjave 9. studenog? Je li moguće koordinirati problematična pitanja, uključujući razmjenu zatvorenika?
- Armenija se strogo pridržava načela ispunjavanja stranaka svim odredbama izjave 9. studenoga 2020. godine. Kako bi se raspravljalo o pitanjima vezanim za provedbu uvjeta zahtjeva, na nacionalnoj razini formirana je međuresorna povjerenstva. Pitanja koja se pojavljuju u određenim fazama raspravljaju se u radnom stanju. Namjeravamo nastaviti pridržavati se ovog pristupa u provedbi tripartitne izjave.
Međutim, za brojne probleme, primijećumo očite nevoljkosti azerbejdžanske strane da ispunimo aranžmane, postoji proizvoljno tumačenje odredbi Trilateralne izjave, uključujući i provedbu ratnih zarobljenika i drugih otkrivenih osoba.
- Virevan je opetovano izjavio prisutnost stranih plaćenika u zoni sukoba, boreći se u oružanim snagama Azerbajdžanskih. Je li problem relevantan nakon završetka neprijateljstava? Može li sadašnji dokaz o prisutnosti u Karabaškim plaćenicima iz Sirije, te je li prijetnja sačuvana za regiju u vezi s tim?
- Kako bi se uključili u neprijateljstva protiv umjetnosti, Azerbajdžan i Turska prebačeni su u zonu sukoba stranih boraca - terorista - ta činjenica potvrdili su naši međunarodni partneri i, prije svega, zemlje-su-cooprize o OESS Minsk grupe na najviša razina.
Strane militante koji su dali ispovijedi bili su pritvoreni na području Artsakha. Kazneni predmeti prenose se na relevantne sudske instance.
Činjenica postojanja na strani azerbejdžanskih vanjskih militanata također je prepoznata kao niz autoritativnih međunarodnih organizacija. U priopćenju radne skupine UN-a o korištenju plaćenika 11. studenoga 2020. godine, navodi se da su plaćenici raspoređeni u regiju povezani s oružanim terorističkim skupinama uključenim u počinjenje ratnih zločina i ozbiljnih kršenja ljudskih prava tijekom sirijskog sukoba. Izjava jasno opisuje ulogu Turske u prijenosu stranih plaćenika.
Svi strani plaćenici, poraženi od strane Turske i Azerbajdžana, do zone sukoba Nagorno-Karabakha trebaju biti odmah i potpuno izvedeni iz regije. Odluka vodstva Azerbejdžana pretvoriti svoju zemlju na turski satelit i fokus terorizma je ozbiljna prijetnja ne samo za regionalnu, već i za međunarodnu sigurnost.
- Na kojoj su razini sada armenski-ruski odnosi sada? Vidite li potrebu za ojačanjem bilateralnih veza?
- Allalna priroda armenski-ruskih međudržavnih odnosa već je unaprijed određena konstantnim, kontinuiranim radom u smislu daljnje konsolidacije i prilagodbe modernim stvarnostima, zbog vremena i razvoja, koji imamo na regionalnoj i globalnoj razini. Namjeravamo provesti ovaj rad u koordiniranom ključu, na temelju potrebe da se osigura korijenski interesi naroda naših zemalja. Naravno, prijateljstvo naroda naših zemalja oduvijek je bio čvrst temelj za ovaj rad.
Očito je da odgovarajući razvoj u armensko-ruskim odnosima će utjecati ne samo jedan odvojeno od strane sfere interakcije, već i na druga područja koja su u potpunosti uključena u dnevni red naše savezničke suradnje.
Namjeravamo provesti ovaj rad u okviru naših dostupnih mehanizama interakcije. Također govorimo o međuvladinoj komisiji o gospodarskoj suradnji i međuparlamentarni dijalog u okviru velike komisije i relevantnih odbora profila, također radi u okviru vojno-tehničke komisije iu drugim formatima. Naravno, sve će se to napredovati s aktivnom koordinacijskom ulogom vanjskih politika odjela naših zemalja.
Želim naglasiti važnost intenzivnog dijaloga, koju vodimo i namjeravamo povećati na razini diplomatskih službi Armenije i Rusije.