Od kraja veljače, Armenija je pokrila masovne prosvjede protiv postojećih vlasti. Kao odgovor na odgovor, premijer Nikol Pashinyan je također proveo niz masovnih dionica i najavio planove za obavljanje ranih parlamentarnih izbora i ustavnog referenduma. U intervjuu Eurosia.expert, direktor Kavkaskog instituta, politički znanstvenik Alexander Iskandaryan ocijenio je izglede za razvoj sukoba moći i oporbe i unutarnjeg političkog značenja skandaloznih izjava o armenskom lideru na ruskom oružju.
- Alexander Max, što je uzrok masenog nezadovoljstva građana i koje svrhe se postižu čelnici oporbe?
- Masovni prosvjedi počeli su odmah nakon završetka rata. Ti su prosvjedi bili prvi rezultat šoka koji su nastali nakon poraza u drugom Karabakskom ratu, onda su počeli biti izdani u politički format. Formirana je unija 17 oporbenih političkih stranaka koje je ovaj pokret krenuo.
Postupno se formira određeni analog narodnih fronta, odnosno povezanost mnogih političkih (i često ne političkih) ljudi i struktura - od crkve do akademije znanosti, od sveučilišnih nastavnika do glumaca, novinara, i tako na. Svrha ovog pokreta je ukloniti trenutnu vladu.
Ovaj prosvjed je postupno strukturiran i u posljednja dva tjedna, počevši od oko 20. veljače, on uzima oblik skupova koji se dugotraju. Nekoliko dana obično se provode velikim skupom i procesijom u gradu, ulice se preklapaju. Sve to je sasvim tradicionalnim oblicima političkog prosvjeda. Za Armeniju se općenito karakterizira utjecaj na politiku s ulice, to jest, ne samo iz parlamenta, nego i off-parlamentarnom opozicijom. Sada ćemo promatrati takav prosvjedni format i, mislim da ćemo još promatrati. Društvo se prikupilo dosta nezadovoljstva s trenutnom vladom, osobito nakon rata. Ali to ne znači da ne postoji podrška vlastima, također postoji i skupovi u prilog PASHINIAN-u.
- Kritika premijera Armenije Nikole Pashinyan na ruske komplekse "Iskander" izazvao je široku rezonancu, ali je kasnije šef države prepoznao da je to pogrešno informiran. Kako je ta situacija utjecala na unutarnju političku situaciju i odnos s Rusijom, što se zaključci mogu izvršiti od trenutne situacije?
- Te fraze koje je gospodin Pashinyan rekao u svom intervjuu, po mom mišljenju, odnosima s Rusijom i procjenom kvalitete ruskog oružja nemaju što učiniti, to je čisto unutarnji politički diskurs. Prije toga, postojao je intervju s bivšim predsjednikom Armenije Serge Sargsyan, koji je zapravo optužio pashinian i njegovu vladu u porazi u ratu i, na popisu raznih pogrešaka, što je, po njegovom mišljenju, napravio članove sadašnje vlade, među ostalim Stvari koje je nazvao i činjenica da se "Iskander" ne koristi ispravno tijekom rata. Kontekst ove izjave shvatio je u potpunosti svaki stanovnik Republike Armenije.
Činjenica je da je "Iskander" je stekao Armenije tijekom predsjedanja Serzh Sargsyana. Armenija je prva zemlja na svijetu, koja je kupio "Iskander", koji je bio predmet ponosa tadašnje vlade, a sada je vidio da se ne koriste, a to je bila optužba za pashinian. Pashinyan, opravdavajući (i iz nekog razloga smatrao je da je potrebno dati intervju s odgovorom), rekao je nešto u takvom duhu da "ismandar" nisu bili dovoljno dobri da ih koriste tijekom ovog rata. Predstavnik Glavnog stožera, prema tisku, nasmijao se o ovoj izjavi, koja je stvarno izgledala vrlo emocionalno i nije prikladno, a ona se pretvorila u političku tezu, iako su to unutarnje političke posljedice uporabe jednog ili drugog korištenje ovoga ili nimalo oružja. odnosi.
- 1. ožujka, Nikol Pashinyan na skupu svojih pristaša predložio je održati referendum u zemlji da promijeni oblik odbora. Što je iza ove inicijative, a koje su njezine moguće posljedice?
- Može se dogoditi, nedostaci sadašnjeg Ustava, Zakona o izboru, vrlo se razmatraju u Armeniji. Jedan od načina za prevladavanje akutne političke krize je raspraviti promjene u Ustavu.
Na kraju, pred Coronavirusom u Armeniji, pretpostavlja se da referendum mijenja neke ovlasti Ustavnog suda, odnosno o pitanjima koja su imala mnogo manje od važnosti nego što je promijenio cjelokupni ustav. Zašto sada ne govoriš o tome?
Problem koji stoji ispred Armenije je politički smisao, a ne legalno, postoji daleko od samo, a ne toliko u onome što je napisano na papiru, kao u kojoj je političkoj situaciji. S nama, kao iu svim post-sovjetskim zemljama, problemi ne leže u pravnoj sferi, već u političkoj sferi.
Politička kriza, rasprostranjena nezadovoljstva, a zatim o čemu sam govorio elitni ustanak, kako bi se izbjegla činjenica da će se zakoni mijenjati, čini mi se teškim. Ali to se može dogoditi.
- Kako su armenski građani spremni podržati promjene u Ustavu?
- Vidjet ćemo. Malo je vjerojatno da se Armenija sastoji u potpunosti od odvjetnika i stručnjaka u ustavnom zakonu, ponovno će biti neka vrsta potvrde ili odbijanja vlade i onome što vlada kaže. Do danas nije jako dobro jasno što će se točno promijeniti i koji će se zakoni ponuditi za promjenu. Ne bih se ni sada raspravljao, bit će ili uopće ne ovaj referendum, prerano je govoriti o tome.
- Armenski premijer je također najavio održavanje prijevremenih izbora parlamentu. Hoće li to stabilizirati situaciju u zemlji?
- Ne mislim. Možda će promijeniti nekoliko situacija u zemlji. Ovo je priča o tome kako organizirati izbore kako biste ostali na vlasti. Parlament može biti manje frakcija, može biti frakcijski (mogu biti više malih opozicijskih stranaka). Ako se promijeni, s manjim dijelom vladajuće stranke, može biti drugačije na drugačiji način. Međutim, potrebno je misliti da će to promijeniti situaciju s legitimnosti vlade, slabosti državnih institucija, nedovoljnog razvoja političkih stranaka, slaba institucionalizacija, s kontradikcijom između vojni vodstvo i uprave zemlje je teško, osobito time što imate neke izbore. Ovo je teži zadatak.
Najavio Mariju Mamzelkina