2020. godine, energetska proizvodnja iz obnovljivih izvora u Europi prvi put u historiji premašila je proizvodnju fosilnih goriva. Drugoj godini, vjetar i sunce zaobilaze proizvodnju uglja. To je u velikoj mjeri zbog koronavirus pandemije i pad proizvodnje, koji je primijećen u svim sektorima ekonomije. Koji su prvi rezultati prijelaza na "zelenu" energiju? I hoće li Evropa moći postati klimatski neutralna do 2050. godine smanjujući emisiju stakleničkih plinova?
Prošle godine, vjetar i sunce stvorili su petu evropsku energiju. Istovremeno ova dva segmenta su jedina "zelena", koja pokazuju rast. Zajedno sa BIOC i hidroelektranom dosegnuta je 38,2%. Ovaj pokazatelj značajno je porastao u 2020. godini.
Vjetar je osigurao 14% europske električne energije, što je 9% više u odnosu na 2015. godinu. Solarna energija je uložila još 5% u cjelokupnu "blagajnu".
Najveći porast primijećen je u Holandiji, gdje je zabilježen panevropski pokazatelj. U Francuskoj, "zelena" energija za prvi put "prenapuče" fosilna goriva. Zemlja je dostigla važnu prekretnicu koja su se Danska i Švedska prethodno odveli.
Međutim, rast obnovljive energije je i dalje nedovoljan. Razvijanje iz takvih izvora trebalo bi se izgubiti svake godine za postizanje utvrđenog evropskog cilja do 2030. godine. U proteklom desetljeću, u svakom su godini porasli u prosjeku 38 TD-a, u sljedećem bi trebalo rasti na 100 televizora godišnje.
Dobrih vijesti za Evropu, proizvodnja uglja u 2020. pala je za 20% i polovinu u odnosu na 2015. godinu. Međutim, neki od ovih jeseni prošle godine uzrokovan je smanjenjem potrošnje električne energije zbog pandemije.
Pad je primijećen u gotovo svim zemljama EU (u nekim slučajevima - za 50%, na primjer, u Holandiji).
Generacija atomske energije pala je na rekord 10%. To je zbog smanjenja proizvodnje u Francuskoj i sa zatvaranjem stanica u Švedskoj i Njemačkoj.
Na naprednoj
Danska je lider u uvođenju "zelene" energije. U 2010. godini na suncu i vjetru bilo je samo 20% proizvodnje, prošle godine je ta brojka iznosila 62%. Zemlja je gotovo dva puta ispred najbližeg evropskog progona - Irska.
Ova skandinavska država prvi put je skrenula pažnju na energiju vjetra čak i za vrijeme naftne krize iz 1973. godine. Industrija vjetroturbina nastala kao nusproizvod proizvodnje poljoprivrednih mašina. A prva komercijalna turbina u zemlji podignuta je 1979. godine.
Danska ima odličnu lokaciju za generiranje električne energije iz turbina, ima dugu obalu. Stoga je u 2002. u Sjevernom moru, osnovana oko 14 kilometara od obale Jutlanda, najveća svjetska offshore vjetroelektrana. U posljednjih 10 godina sagrađene su još dvije nautičke elektrane (posljednje 406 MW svečano otkriveno u augustu 2019. godine). Farma za 49 turbina za 12% povećane generacije vjetra i u stanju je osigurati 425 hiljada danskih domaćinstava. Sada tri rogova Rev farme imaju pasoš od 775 MW.
Već 15. septembra 2019. godine dostavljen je važan zapis: Od ponoći do ponoći, vjetrenjače su razvile toliko energije koja je premašila potrebu za Danceom u električnoj energiji.
Njemački marker
Jedan od važnih pokazatelja "pejzažnog uređenja" Evrope je Njemačka. Zemlja koja se oslanjala u ugljen i miran atom, usmjeren je na 2030. godine kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova za 55%, a 2050. da postanu neutralni u odnosu na emisiju ovih plinova.
U 2019. godini u zemlji je usvojen klimatski zakon koji uspostavlja godišnje ciljeve za pojedine sektore ekonomije za narednu deceniju. U istom su zakonu definicija ove neutralnosti također enstrinula. Pod njim podrazumijeva nultu ravnotežu između antropogenih emisija stakleničkih plinova i uklanjanja takvih gasova iz atmosfere od strane apsorbera.
Zbog koronavirus pandemije 2020. godine, potrošnja energije u Njemačkoj bila je u povijesnom minimumu. Takve preliminarne podatke izrazilo je istraživačkoj grupi AG Energiebilanzen. Istovremeno, emisija CO2 povezana sa energijom u Njemačkoj pala je za 80 miliona tona. Dakle, zemlja će lako prevladati prvi cilj u smanjenju emisija za 40% u odnosu na nivo 1990. godine. U 2019. godini u atmosferu je bačeno 805 miliona tona stakleničkih plinova.
Stručnjaci ima napomene da se to dogodilo zbog smanjenja upotrebe uglja i povećanja proizvodnje električne energije na temelju obnovljivih izvora. Pored toga, neke količine uglja zamijenjene su prirodnim gasom zbog smanjenih cijena plina.
Ali postizanje gola 2020. godine u velikoj mjeri je pomoglo pandemij. Njemačka se i dalje suočava s usporavanjem razvoja obnovljivih izvora energije, a ekonomska recesija neće dovesti do strukturnih promjena koje bi osigurale daljnje smanjenje emisija, jer se mogu oporaviti s ekonomijom.
Evropski autsajderi
Izvještaj prevoditelji na europskom energetskom sektoru primijetili su autsajdere: Portugal, Rumunjsku, Austriju, Italiju, Češku, Slovačka i Bugarsku. U tim se zemljama, prema stručnjacima, odličnih uslova za razvoj solarne i vjetroelektrane, ali ovaj potencijal se praktično ne realizuje od 2015. godine.
Izvući zaostajanje, Europska unija u okviru mehanizma sajamskog tranzicije u narednih šest godina planira istaknuti kreditnu liniju od 150 milijardi eura. Novac će ići na poticanje prijelaza na klimatsku neutralnu ekonomičnost u ugljikovima. Sredstva trebaju eliminirati društveno-ekonomske posljedice ove tranzicije.
Češka proizvodnja električne energije ozbiljno je vezan na uglu (osim Poljske, o čemu smo razgovarali u jednom od prethodnih materijala u vezivanju na izgradnju nuklearne elektrane). U Češkoj je generacija energije iz uglja više od četiri puta veća od "zelenih" izvora: 53% u odnosu na 12%. Istovremeno, četvrtina svih obnovljivih izvora je bioplin, biomasa i solarna energija. Još 18% - hidroelektrana, preostali dio je vjetar.
Podaci za 2018. godinu
Međutim, treba napomenuti da je to bio cilj zemlje za 2020. godinu. Postignuto je. Do kraja sljedeće decenije udio obnovljivih izvora u konzumiranju gotovine u završnoj energiji donosi se na 22%. U češkom kontekstu to znači smanjenje rudarstva uglja i moguća izgradnja dva nuklearna bloka u dvije postojeće nuklearne elektrane. Posljednja rečenica se raspravlja nekoliko godina, državni tender za izgradnju treba se odvijati do kraja 2022. godine, a novi blok će biti naručen ne prije 2036. godine.
Naš kanal u telegramu. Pridružite se sada!
Postoji li nešto za reći? Pišite na naš telegram-bot. Anonimno i brz
Reprintiranje teksta i fotografija na slici bez rješavanja urednika je zabranjeno. [email protected].