22. marta ambasador Evropske unije u Bjelorusiji Dirk Schubel uz podršku ideja bjeloruske opozicije. Proglasio je potrebu da pregovara o vlastima sa svojim predstavnicima koji "trebaju dovesti do besplatnih demokratskih izbora ove godine". Istovremeno, Bruxelles je spreman proširiti sankcije protiv Službenog Minskog i nastaviti financijsko-bjelorusko civilno društvo. Za ono što EU sarađuje sa političkim aktivistima Bjelorusije, doktoru političkih nauka, profesore Spbsu Natalia Eremin, analizirao je.
Principi vanjske politike EU
Podrška civilnom društvu u trećim zemljama, dnevni red ljudskih prava i demokratizacije ostaju osnovni u vanjskoj politici EU, što se predstavlja kao garant demokratskih procesa. Doprinosivši demokratizaciji neke zemlje, Europska unija koristi različite metode, u rasponu od sankcija, što se završava posebnim preferencijama u trgovinskoj i ekonomskoj sferi. Pored toga, sama trgovina i ekonomsko partnerstvo ovisi o mišljenju EU o političkoj situaciji u partneru u zemlji i provedbi njegove vlade određenih političkih zahtjeva i reformama.Dakle, Bruxelles djeluje kao sudija i strogi učitelj istovremeno, koji određuje da partnerova zemlja treba ispuniti i kažnjavati neuspjeh u ispunjavanju njegovih naloga.
Stoga je dijalog EU i Bjelorusija zbog zahtjeva iz Brisela za provođenje političkih reformi u Bjelorusiji, kako bi omogućili protivljenje političkim procesima i uvođenje moratorijuma na smrtnu kaznu. Pošte sovjetskih zemalja uključivale su u Istočno partnerstvo u interakciji s Bruxellesom u takvom kao što su okvir.
Težak dijalog Minsk i Brisel
Najteže za saradnju, sa stanovišta Brisela, zemlje uključuju Bjelorusiju, jer je jasno i dosljedno branio svoj položaj u odnosu na interne političke procese. Iz tog razloga je Europska unija najčešće koristila sankcije. Stoga su restriktivne mjere protiv Bjelorusije još jednom proširene. Pored toga, avgustski protesti 2020. godine pružili su priliku zastupnike EU koji je zastupao šef Evroodipliplomije Josepa Burlel da bi se proglasio kršenje ljudskih prava, o nedostatku legitimisije predsjednika Aleksandra Lukašenka, o nekoj neviđenoj represiji protiv aktivista Koordinacioni centar.
Istovremeno, takav kruti položaj Bruxellesa koji se tiču službenog Minsksa lišava ga za razvoj saradnje s njim. Štaviše, EU je doista odabrala kao glavni alat za saradnju vlade i medenjaka u odnosu na javnost, uglavnom opozicije, organizacije.
Dakle, 2. oktobra 2020. godine, Vijeće je uvelo restriktivne mjere protiv 44 osobe priznate kao krivi za represiju i zastrašivanje mirnih demonstranata, pripadnika opozicije i novinara nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, kao i za nezakonito ponašanje Izborni proces. Restriktivne mjere uključuju zabranu imovine putovanja i zamrzavanja. Zabrana putovanja ne dopušta ulaz u EU ili tranzitnu teritoriju uključenu na popis, dok se zamrzavanje imovine koristi protiv ekonomskih resursa navedenih osoba. Pored toga, građani i kompanije Evropske unije zabranjeno je suradnju s onima na popisu sankcija. U novembru 2020. godine uslijedio je drugi krug sankcija, već u odnosu na Lukašenko i 14 drugih službenika.
U decembru 2020. godine usvojene su nove sankcije protiv visokih zvaničnika, privrednika i kompanija ", surađujući sa režimom ili podržavajući ga" kako bi "shvatili da je podrška režima skupa." Nadalje, u Briselu su označili da "nivo sudjelovanja Bjelorusije u istočnom partnerstvu ovisi o cjelokupnom razvoju odnosa između EU i Bjelorusije u kontekstu poštivanja međunarodnog prava i ljudskih prava", preporučuje se Bjelorusija za rješavanje problema ljudskih prava u skladu s uputama EU.
Stoga je Europska unija provela jasnu razdvojenu liniju, odvajanje civilnog društva od vlasti. I, nesumnjivo, doprinijet će produbljujevšivanja ovog jaza i rasta nepovjerenja između društva i moći, jer Svetlana Tikhanovskaya poziva kao legitimni predstavnik bjeloruskog susjedstva. Stoga nema alternative. EU, čineći teške izjave, neće dozvoliti da pokažu fleksibilnost.
Civilno društvo u centru političke misije
Do danas je Europska unija formirala platforme i mehanizme svoje podrške. Već u decembru 2020. godine, Evropska komisija izdvojila je 24 miliona eura za pomoć u predstavnicima od Bjeloruskog civilnog društva. Štaviše, šef politika i širenja susjedstva čak je naglasilo da "EU šokira hrabrost bjeloruske opozicije, a dodijeljeni iznos smatra kao prvi korak u pomoći tome." Štaviše, ovaj iznos je samo 53 miliona eura, koji je mobilizirao podršku javnosti Bjelorusije nakon avgustovskih događaja.Bruxelles ukazuje da je EU posvećena politici kritičke saradnje sa Bjelorusijom ... ". Proveo je nekoliko sastanaka posvećenih specifičnoj podršci civilnog društva u Bjelorusiji. Na primjer, u januaru 2021. održan je sastanak predstavnika Evropske unije, koji se, zajedno sa Tikhanovom, razgovarao, koje će aktivnosti biti korisne za opoziciju. U februaru 2021. EU je proslavio dan solidarnosti s Bjelorusijom. Danas je Brisel izjavio da je "EU intenzivirala svoju podršku narodu Bjelorusije i spremna je pomoći demokratskom Bjelorusiji različitim sredstvima, uključujući sveobuhvatni plan ekonomske pomoći."
Pored toga, zemlje Evropske unije (Poljska, Njemačka) izvijestile su da su odlučile podržati civilne aktiviste. Među mjerama podrške su obrazovni programi za protivnika, plaćajući im stipendije i prijem u obrazovne institucije u EU. Na primjer, 21 milion eura izdvojeno je u Njemačkoj na ove zadatke.
Nedavno je 18. marta 2021. godine delegacija Evropske unije u Bjelorusiji najavila prijedloge tržišnog natjecanja za projekte koji će se provoditi u Bjelorusiji sa ukupnim budžetom od tri miliona eura. Svrha projekata je razvoj rodne ravnopravnosti, Jačanje glasanja mladih.
Rezultati
Dakle, EU je utvrđena stavovima prema bjeloruskoj vladi, dala je opkladu na opoziciju i civilno društvo.
Svi projekti koje nudi Europska unija sada su povezani sa pružanjem pomoći u rješavanju različitih zadataka u zajednici i pridruženi povezanim sa slikom EU, a ne s stvarnim socijalnim izazovima.
Očito je da službeni Minsk nije podložan političkom pritisku, ali nije zainteresiran za puni kvar odnosa sa Briselom. U ovoj situaciji neke civilne aktivističke grupe dobit će prednost u izravnoj saradnji sa službenom Europskom unijom. Stoga će se bjelorusko društvo povremeno i dalje i dalje protresti.
Natalia Eremin, doktor političkih nauka, profesor Spbsu