Narodna banka danas donijela je odluku o stopi za refinanciranje. I dalje će se ostaviti na trenutnom nivou 7,75%. Istovremeno, regulator je odlučio napustiti planirani raspored razmatranja stope i vraća se ovom pitanju "po potrebi".
"Stopa refinansiranja i kamatne stope na operacije regulacije likvidnosti sačuvane su na istoj razini. Otkazuje se za 2021. raspored odbora Narodne banke o pitanjima monetarne politike. Pitanja promjene stopa refinansiranja i stope na regulatornim alatima za likvidnost banaka smatrat će se potrebnim ", prijavljena je služba za štampu.
Za ograničavanje inflacije, Narodna banka je usvojila niz odluka "čiji je cilj jačanje kontrole nad povećanjem ur u monetarne baze rublja i široke novčane ponude."
Suspenzija stalno dostupne podrške za podršku i oduzimanje likvidnosti važi se dok odbor Narodne banke ne odlučuje o njihovoj nastavku.
Podrška likvidnosti banaka bit će putem kreditnih aukcija do 7 dana u obliku konkurencije kamatnih stopa ili na najavljenoj kamatnoj stopi, kao i mjesečne aukcije za pružanje kredita u periodu od 6 mjeseci na najavljenim Kamatna stopa. Količina likvidnosti bankama utvrđuje se na temelju potrebe za postizanjem operativnih i posrednih ciljeva.
Šta se sačuva stopa refinanciranja?
Uoči današnjeg sastanka monetarne politike, brojni stručnjaci smatrali su logičkim povećanjem brzine refinanciranja. Zašto se to nije dogodilo i šta znači komentare višeg analitičara "Alpari Euroazija" Vadim Josub.
- U obično radnoj ekonomiji stopa refinansiranja najlakši je i najvažniji alat za borbu Narodne banke sa visokom inflacijom. To radi dovoljno jednostavno: ako je inflacija porast, Nacionalna banka povećava brzinu refinanciranja. Nakon toga, stope na kredite i depoziti povećavaju se. Ljudi i preduzeća uzimaju manje zajmova, s druge strane, više voljno čuva novac u bankama ", kaže Vadim Josub.
U skladu s tim, novac je manje potrošen na kupovinu neke robe i kupovine valute. Kao rezultat toga, inflacija se smanjuje, nacionalna valuta je ojačana dodatnim bonusom.
- Kada je naša inflacija već premašila brzinu refinanciranja (8,7% na 7,75%), jednostavno je očigledno da je opklada bila potrebna za podizanje. Ali u isto vrijeme imamo protivnike njegovog povećanja. Činjenica je da je većina preferencijalnih političkih kredita vezana za stopu refinanciranja, koja su hronično neprofitabilna neefikasna državna preduzeća. Neki od tih kredita kompanije moraju se barem pokušati održavati, odnosno plaćaju kamate na njih. Prema takvim zajmovima, država (tačnije budžet) uzela je u obzir kamate.
Stoga, za takva preduzeća, povećanje stope refinanciranja ne bi donijelo ništa dobro. Ili bi neefikasna preduzeća sama mogla da plate veće interesovanje, ili bi se budžetski troškovi povećali. A to je protiv pozadine onoga što je budžet toliko manjkavan.
- Pristalice da ne povećavaju opterećenje neefikasnih državnih preduzeća, a ne da povećaju teret na budžetu, zauzeli su vrh. Čini mi se da su to donijeli takvu odluku da ne podižu okladu. Ali za ovu odluku "platit će" cjelokupno stanovništvo zemlje, s obzirom na činjenicu da će inflacija biti veća nego što bi mogla biti, postojala bi opklada od podizanja ", kaže Vadim Josub.
Stopa refinansiranja sačuvana je na 7,75% godišnje od 1. jula 2020. godine. Prošle godine je odbila tri puta.
Odbor Narodne banke već je na ovom pitanju 17. februara, tada odlučio odgoditi ovu odluku do 12. marta, objašnjavajući da je potrebno za dodatno vrijeme za analizu.
"Zbog potrebe za dodatnom analizom predviđene dinamike potrošačkih cijena i procjenjuje trajanje utjecaja ključnih faktora koji su doveli do ubrzanja stopa rasta potrošača, odlučeno je razmotriti relevantna pitanja na monetarnu politiku na sastanku Odbora 12. marta ", objasnio je regulator.
Naš kanal u telegramu. Pridružite se sada!
Postoji li nešto za reći? Pišite na naš telegram-bot. Anonimno i brz