Od kraja februara Armenija je pokrivala masovne proteste protiv postojećih vlasti. Kao odgovor, premijer Nikol Pashinyan izvršio je i niz masovnih akcija i najavio planove za obavljanje prijevremenih parlamentarnih izbora i ustavnog referenduma. U intervjuu eurasia.expert, direktor Kavkaskog instituta, politički naučnik Aleksandar Iskandaryan ocijenio je izglede za razvoj sukoba moći i opozicije i unutrašnjeg političkog značenja skandaloznih izjava armenskog vođe na ruskom oružju.
- Aleksandar max, koji je uzrok masovnog nezadovoljstva građana i koje svrhe su ostvareni opozicioni čelnici?
- Masovne proteste počele su odmah nakon završetka rata. Ovi protesti bili su prvi rezultat šoka, koji su nastali nakon poraza u drugom Karabakš ratu, tada su počeli davati u politički format. Formirana je savez od 17 opozicionih političkih stranaka, koje je zastoj zastojao.
Postepeno je formiran određeni analog narodnih fronta, odnosno udruženja vrlo mnogo političkih (i često ne političkih) ljudi i struktura - iz crkve do akademije nauka, novinara i tako na. Svrha ovog pokreta je ukloniti trenutnu vladu.
Ovaj protest se postepeno strukturira i u posljednje dvije sedmice, počevši od do 20. februara, potrebno je oblik skupova koji se produžuju. Nekoliko dana obično se sprovodi velikim mitingom i povorkom u gradu, ulice se preklapaju. Sve je to sasvim tradicionalni oblici političkog protesta. Za Armeniju, to uglavnom karakteriše utjecaj na politiku s ulice, odnosno ne samo iz parlamenta, već i van parlamentarne opozicije. Sada opažamo takav protestni format i mislim da ćemo još posmatrati. Društvo je nagomilalo prilično nezadovoljstvo trenutnom vladom, posebno nakon rata. Ali to ne znači da ne postoji podrška vlasti, već je tu i mitinci u prilog vlasništvu Pašinije.
- Kritika premijera Armenije Nikola Pashinyan do ruskih kompleksa "Iskander" izazvala je široku rezonancu, ali kasnije šef države priznao da je pogrešno informiran. Kako je ta situacija utjecala na unutrašnju političku situaciju i odnos s Rusijom, koji zaključci mogu biti napravljeni od trenutne situacije?
- Te fraze koje je u svom razgovoru rekao gospodin Pashinyan, po mom mišljenju, prema odnosima s Rusijom i procjena kvalitete ruskog oružja nemaju nikakve veze, to je čisto unutrašnji politički diskurs. Prije toga, došlo je do intervjua sa bivšim predsjednikom Armenije Serge Sargsyan, koji je zapravo optužio Pašiniju i njegovu vladu u porazi u ratu i, uvrštavajući različite greške, koji su po njegovom mišljenju učinili članovima trenutne vlade, između ostalog Stvari koje je pozvao i činjenica da "Iskander" ne koristi pravilno tokom rata. Kontekst ove izjave shvaća potpuno svaki rezident Republike Armenije.
Činjenica je da su Armenije kupila "Iskander" tokom predsjednika Serzh Sargsyan-a. Armenija je prva zemlja na svijetu, koja je stekla "Iskander", što je bio predmet ponosa tadašnje vlade, a sada je vidio da se ne koriste, a to se ne koristi, a to se ne koristi i to se ne koristi, a to se ne koristi, a to se ne koristi, a to je bio optužba za pašiniju. Pashinyan, opravdanje (i iz nekog razloga je smatrao da je potrebno dati razgovor o odgovoru), rekao je nešto u takvom duhu da "Iskander" nije bio dovoljno dobar da ih koristi tokom ovog rata. Predstavnik Generalštaba, prema štampi, smijao se ovoj izjavi, što je zaista izgledalo prilično emocionalno i nije baš prikladno, a pretvorio se u političku tezu, iako su to interne političke posljedice upotrebe jedno ili drugo upotreba ovog ili bez oružja. Odnosi.
- 1. marta Nikol Pashinyan na skupu svojih pristalica predložio je da održava referendum u zemlji da promijeni oblik Odbora. Šta stoji iza ove inicijative i koje su njene moguće posljedice?
- Može se dogoditi, nedostaci trenutnog ustava, izbornog zakona, u Armeniji se prilično raspravljaju u Armeniji. Jedan od načina za prevazilaženje akutne političke krize je raspravljati o promjenama ustava.
Na kraju, prije koronavirusa u Armeniji je pretpostavljeno da je referendum promijenio neke ovlasti Ustavnog suda, odnosno o pitanjima koja su imala mnogo manje važnosti od promjene cijelog ustava. Zašto sada ne govorite o tome?
Problem koji stoji ispred Armenije je politički smisao, a ne legalan, daleko je od samo i ne toliko u onome što je napisano na papiru, kao u kakvu je političku situaciju. S nama, kao i u svim postsovjetskoj zemljama, problemi ne leže u pravnoj sferi, već u političkoj sferi.
Politička kriza, rasprostranjena nezadovoljna, tada o elitnom ustaljenju razgovarao sam, kako bi se izbjegla činjenica da će se zakoni promijeniti, čini mi se teško. Ali može se dogoditi.
- Kako su armenske državljane spremne za podršku promjenama u Ustavu?
- Videćemo. Malo je vjerovatno da se Armenija sastoji u potpunosti od pravnika i stručnjaka u ustavnom zakonu, postojat će neka vrsta potvrde ili odbacivanja vlade i ono što kaže Vlada. Do danas, nije baš dobro jasno što će se tačno promijeniti, a koji će se zakoni biti ponuđeni za promjenu. Ne bih se ni sada raspravljao, bit će ili ne, u cijelom ovom referendumu, prerano je razgovarati o tome.
- Armenski premijer najavio je i održavanje prijevremenih izbora za parlament. Hoće li to stabilizirati situaciju u zemlji?
- Ne mislim. Možda će promijeniti nekoliko situacija u zemlji. Ovo je priča o tome kako organizirati izbore da ostanu na vlasti. Parlament može biti manje frakcionalan, može biti frakcijskim (mogu biti više male opozicione stranke). Ako se promijeni, s manjim dijelom vladajuće stranke, može se razlikovati na drugačiji način. Međutim, potrebno je misliti da će to promijeniti situaciju sa legitimisijom vlade, slabost državnih institucija, nedovoljan razvoju političkih stranaka, slabe institucionalizacije, sa kontradikcijom između vojnog rukovodstva i upravljanja vojnim vođstvom i upravljanja vojnim vođstvom i upravljanjem vojnom vodstvom i upravljanja vojnim vođstvom i upravljanjem vojnom vodstvom i upravljanja vojnim vođstvom i upravljanjem zemljiom i upravljanja zemljiom teška je, posebno imajući neke izbore. Ovo je teži zadatak.
Najavljena Maria Mamzelkina